Sorry, no posts matched your criteria.

Depresija i čokolada… Kako se osloboditi emocionalne gladi?

Stres, dosada, osjećaj usamljenosti, depresija, romantični prekid…, suočeni s ovakvim emocijama, neki na svom tanjiru pronađu snažnog saveznika koji će njima upravljati. To se naziva “emocionalna glad”, drugim riječima riječ je o potrazi za slatkom, slanom ili masnom hranom samo da bi se umirila želja.

Mnoge studije pokazuju da žene više od muškaraca posežu za hranom pod utjecajem negativnih emocija

“Problemi s kontrolom i svladavanjem, dovode do popunjavanja praznine hranom“, kaže dr. Eve Villemur, nutricionistica specijalizirana za bihevioralne i kognitivne terapije (CBT).

Mnoge studije pokazuju da žene više od muškaraca posežu za hranom pod utjecajem negativnih emocija.

„Za razliku od stvarnog osjećaja gladi koji reagira na fizičke signale koji ukazuju na to da je tijelu potrebno gorivo, takozvani “emocionalni” osjećaj manifestira se u našoj glavi. Kada imamo posla s jakom emocijom poput bijesa ili tuge više nije racionalan ili kortikalni mozak taj koji kontrolira već limbički ili emocionalni mozak i to nas potiče na akciju da se smirimo, naprimjer jedući”, kaže Villemur.

Očito je da nas emocionalni osjećaj vrlo rijetko vodi do šačice badema i ribiza, a mnogo češće prema čokoladi i drugim kolačićima. Razlog je jednostavan:

“Moramo imati trenutno zadovoljstvo. A gutanje ove vrste slatke ili masne hrane brzo nudi injekciju utjehe uzrokujući lučenje hormona blagostanja, endorfina i serotonina. Da bismo ušutkali svoju krivnju, težimo prekomjernoj konzumaciji ove vrste hrane”, kaže Florence De Le Rue, psiho-nutricionistica.

Kako izaći iz začaranog kruga?

Za početak potrebno je prihvatiti i priznati stanje u kojem smo – da nam hrana pruža utjehu i reducirati unos one hrane koja nas jako privlači.

„Što je hrana više zabranjena, to smo više u otporu i teže prihvatamo činjenicu da smo popustili, što nas dalje tjera da unosimo višak u organizam”, naglašava Florence De Le Rue.

Druga mogućnost koju treba razmotriti je pažljivije jedenje. Biti svjesni da jedemo pod utjecajem osjećaja. U ovom slučaju, umjesto da se fokusiramo na unesene količine, mi zapravo trebamo kad nas uhvate emocionalni ispadi birati hranu s niskim udjelom kalorija poput jogurta ili nekog drugog laganijeg jela. Drugi put grickalice zamijenimo aktivnošću koja nam daje pozitivne emocije. Propitivanje naše vlastite pukotine, kad je riječ o hrani, omogućuje, s jedne strane, da razumijemo zašto želimo grickati, a s druge strane da postanemo svjesni unesene količine. Prema Florence De Le Rue, bilo bi pametno zato uvijek sjesti za stol, predahnuti i shvatiti da jedemo.  Naravno, pomoć se može potražiti i kod terapeuta, stručnjaka za bihevioralnu prehranu koji rade s bihevioralnim i kognitivnim terapijama, koje će utvrditi jedemo li iz potrebe ili želje.

Foto credit: Unsplash

 

NAPIŠI KOMENTAR

2 × 3 =