Sorry, no posts matched your criteria.

Radi četiri dana, budi plaćen za pet

Raditi manje, zaraditi isto, proizvoditi više. Zvuči kao jednadžba o kojoj je lakše sanjati nego je riješiti. Oko 2.500 radnika sa Islanda, uposlenih u raznim djelatnostima; od vrtića, preko bolnica i uredskih poslova, pa do socijalnih službi, učestvovalo je u četverogodišnjem istraživanju (2015-2019) grada Reykjavika i nacionalne vlade, tokom kojeg su umjesto pet radnih dana, radili četiri, provodeći praksu smanjenja radnih sati sa 40 na 35, bez smanjenja plaće. Rezultat je bio; smanjenje stresa, bolja ravnoteža između posla i privatnog života, stalna produktivnost, ponekad čak i veća od uobičajene. Sve su ovo bili obećavajući rezultati koji su u nekim zemljama svijeta otvorili rasprave o tome je li vrijeme, i je li uopće moguće da radna sedmica umjesto pet dana, traje četiri, a da pritome radnik prima istu plaću.

Neke kompanije u Francuskoj su se prihvatile ovog izazova, poput naprimjer, portala za traženje posla i informacija o radu Welcome to the Jungle. Za njegovog osnivača Jérémyja Clédata, pravo pitanje je bilo tempo rada, pa su 2019. godine okupili konsultantsku kompaniju,  neuroznanstvenike, data stručnjake, i stručnjaka za radne ritmove, koji su u testnom periodu od šest mjeseci bili zaduženi za precizno mjerenje učinka 4-dnevne radne sedmice. U početku su bilježili pad učinka od 20% , te su intenzivno počeli raditi na njegovom poboljšanju. Nakon šest mjeseci, bili su iznad nivoa koji su ostvarivali kada su radili pet dana u sedmici. Da bi se o ovom modelu uopće moglo razmišljati krucijalno je, smatraju u ovoj kompaniji, da se nauči bolje upravljati svojim vremenom, te da se odrede prioriteti. Jer, preuzimanje istog opterećenja s jednim danom manje, zahtijeva malo strogosti; a to između ostalog znači i smanjiti, a ne umnožavati pauze za kafu i cigarete, kao i isprazne i nepotrebne small talks sa kolegama, kao i pravilno raspoređivanje posla na dnevnom, sedmičnom, mjesečnom, godišnjem nivou. Sve navedeno, ne znači raditi više, već inteligentnije.

Model skraćene radne sedmice uveden je u tek nekoliko kompanija u našoj regiji (BiH, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija).Ovaj broj je, uzme li se u obzir broj firmi koje posluju na prostoru ex-Yu, zanemariv i više na nivou statističke greške, ali otvara nadu da je u nekim oblastima djelovanja on ipak provodiv. Tip djelatnosti, kapital, tržišni ciljevi…, samo su neki od faktora koji se uzimaju u obzir prilikom razmatranja bilo koje promjene u politici poslovanja, pa tako i ove.

O mogućnosti da radna sedmica umjesto pet (a u nekim firmama ona traje i šest radnih dana), bude smanjenja na četiri, koliko je ona uopće provodiva u današnjim okolnostima i koliko su domaće firme u BiH i regiji uopće spremne prihvatiti se ovog izazova, razgovarali smo sa vlasnicima i direktorima dvije uspješne, a po prirodi posla različite kompanije, Zvezdanom Žujo, suvlasnicom i direktoricom marketinške agencije Communis Sarajevo i Petrom Ćorlukom, predsjednikom uprave proizvodno distributivne firme Violeta d.o.o.

Naš sagovornik bio je i Jan de Jong, suosnivač Webpower Adrie, vodeće agencije za e-mail marketing automatizaciju u Hrvatskoj, koja je krajem prošle godine uvela četverodnevnu radnu sedmicu, a također smo saznali i iskustva ovakve radne filozofije LQ firme iz Zareba.


Zvezdana Žujo:Rado bih uvela novi sistem rada

ZVEZDANA ŽUJO: STRATEGIJA 8-8-8 JE DUBOKO UKORIJENJENA

Zvezdana Žujo, suvlasnica je i direktorica agencije Communis Sarajevo. Ova uspješna full service marketinška agencija, sa svojim uposlenicima, realizira na godišnjem nivou brojne kampanje za više od 70 klijenata iz različitih industrija, koji dolaze sa 15 različitih tržišta.

„COVID-19 je pokazao da možemo mnogo toga što nismo mogli niti zamisliti u prethodnom periodu. Sve kompanije svijeta su munjevitom brzinom promijenile kompletan proces rada, logistiku, organizaciju uposlenika, strategiju razvoja. Da nam je bilo ko rekao da ćemo to uspjeti, sigurna sam da ne bismo vjerovali. Da nam je bilo ko dao da u normalnim uslovima postavimo rok za koji to možemo uraditi, vjerovatno bi odgovor bio za godinu – dvije. Pretpostavljam da nam svima tako zvuči i ovo vaše pitanje. U ovom momentu to izgleda skoro pa neizvodivo, jer većina nas radi više od osam sati dnevno. Smanjenje sedmičnog radnog vremena sa 40 na 35 sati je izazov za puno razvijenije zemlje svijeta nego što je naša, tek par zemalja se bavi tom problematikom i pravi pilot projekte, kako bi utvrdili rezultate prije nego je uvedu u cijeli sistem.

No, duboko vjerujem da postoje kompanije predvodnice koje imaju dovoljno snage, finansijskih sredstava i snažnu dugoročnu strategiju, da mogu pokrenuti taj proces u regiji, pa i kod nas. Pored toga, za uvođenje novog sistema, nije dovoljno da samo kompanija donese odluku. Uposlenici su ključni faktor i trebaju biti dovoljno svjesni svih benefita koje takav sistem nosi sa sobom, te znati kako se sa takvom odlukom nositi“, kaže Zvezdana i odgovara na pitanje da li bi kao poslodavac uvela ovakvu praksu, zbog čega da, a zbog čega ipak ne.

„Strategija 8-8-8 je duboko ukorijenjena u naše živote. Osam sati rada, osam sati za privatni život i osam sati sna je nešto sa čim su živjele mnoge generacije prije nas. Naši roditelji su počeli sa uvođenjem prakse prekovremenog rada i bilo je logično da to prenesu na nas, pa je to postalo svakodnevnica. Ja bih rado uvela novi sistem rada, jer kao što je COVID-19 period pokazao da možemo funkcionisati online, a da smo produktivni, tako vjerujem da smanjenje radnog vremena može doprinijeti boljim rezultatima. Tome u prilog ide i činjenica da kod nas u agenciji preko 70% uposlenika radi duže od 12 godina, svi su krajnje odgovorni i to ne bi predstavljalo prepreku. U biti, puno je važniji kvalitet od kvantiteta rada“, zaključuje Žujo.


Petar Ćorluka:Kao poslodavac posebnu pažnju obraćamo na zadovoljstvo radnika                                                      Foto credit:Fena

PETAR ĆORLUKA: ZANIMLJIV SMJER, ALI PRERANO ZA REGIJU

Petar Ćorluka, predsjednik je uprave proizvodno distributivne firme Violeta d.o.o, koja danas posluje u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji, te upošljava više od 1.000 ljudi. Violeta  je regionalni lider u proizvodnji higijenskih proizvoda (toalet papir, papirni ručnici, maramice, vlažni program, pelene, tekući deterdženti, omekšivači rublja, deterdženti za suđe).

„Ovakva praksa je zanimljiv smjer, ali prerano za regiju s obzirom da većina firmi zaostaje s razinom automatizacije i digitalizacije s razvijenim tržištima. Svi bismo voljeli raditi manje, a zaraditi minimalno isto ako ne i više. Ukoliko se pokaže da ovakva praksa pozitivno utječe na produktivnost, bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, pozitivan utjecaj na okoliš te smanjenje operativnih troškova, vjerujemo da će ovoj praksi otvoriti vrata i naša tržišta. Međutim pričekat ćemo još malo da vidimo kako to funkcionira u praksi kod ovih firmi koje su već krenule tim putem“, kaže Ćorluka i pojašnjava na koji način njegova kompanija promišlja kada je riječ o smanjenju radne sedmice za jedan dan.

Violeta kao grupacija kontinuirano ulaže u razvijanje kvalitetnih proizvoda i proizvodnih tehnologija, te toliko jednako, ako ne i više, ulaže u razvoj i edukaciju svojih zaposlenika. Kao poslodavac posebnu pažnju obraćamo na zadovoljstvo radnika jer smatramo da samo zadovoljan radnik može biti i produktivan radnik. Kroz periodična ispitivanja zadovoljstva djelatnika i organizacijske klime dobivamo uvid o mogućim poboljšanjima i unaprjeđenjima standarda unutar firme. U skladu s tim, posljednje tri godine odmor u toku radnog vremena uračunavamo u rad, iako je po Zakonu o radu u FBiH propisano da se odmor u toku radnog dana ne uračunava u radno vrijeme. Također, kako bismo svojim zaposlenicima olakšali balansiranje posla i privatnih obveza omogućili smo im klizno radno vrijeme“, kaže on.

Ćorluka naglašava da je bitno uzeti u obzir kojom se djelatnosti firma bavi jer nije sve primjenjivo kod svakoga.

„Određene firme mogu organizirati 100% rad od kuće, posebno ako imaju manji broj zaposlenika; te sama IT industrija kao i neke druge kreativne industrije su pogodnije za navedeni model rada. Svakako, Violeta u svim poslovnim procesima kontinuirano radi na povećanju produktivnosti, nastojimo se neprestano prilagođavati novim trendovima te odgovarati na tržišne izazove. Svoje poslovne procese smo automatizirali, smanjili suvišne korake u svakodnevnim poslovima i uveli nove tehnologije, poput umjetne inteligencije ili robota. Osnovna je promjena u poslovanju u uklanjanju nepotrebnih i repetitivnih zadatka, koji su zaposlenicima naporni. S druge strane, stvaraju se neki novi procesi, dinamičniji i puno zanimljiviji nego prije. U tom smislu, zaposlenici se mogu posvetiti više nego ranije kreativnijim zadacima, pojavljuju se novi poslovi i drugačiji zadaci unutar postojećih poslova“, kaže Ćorluka.


Jan de Jong: Željeli smo biti među prvim firmama u zemlji koje će uvesti četverodnevnu radnu sedmicu     Fotocredit:Dražen Tomić

JAN DE JONG: NOVO POGLAVLJE FIRME

Webpower Adria osnovana je 2016. godine i trenutno zapošljava devet ljudi. Mlada su i dinamična firma sa sjedištem u Zagrebu, gdje prosječni zaposlenik ima 28 godina. Bili su prva firma, lokalno prisutna u Hrvatskoj koja je ponudila usluge email marketinga i automatizacije marketinga. Suosnivač Webpower Adrie, Jan de Jong, pojašnjava zašto je njegova firma uvela četverodnevnu radnu sedmicu, te kakve rezultate postižu.

„U skladu s našim jedinstvenim pristupom kako vodimo i razvijamo naše poslovanje, željeli smo biti među prvim firmama u zemlji koja će uvesti četverodnevnu radnu sedmicu. Čvrsto vjerujem da, ako se brinete o svom osoblju, oni će se brinuti o vašim klijentima.

Naši su zaposlenici bili jako uzbuđeni kada smo im rekli da ćemo od septembra 2021. godine uvesti četverodnevnu radnu sedmicu. Njihove su reakcije bile neodoljive. Svi su imali veliki osmjeh na licima, a bilo je čak i navijanja!“, kaže Jan.

Prije nego što su otvorili novo poglavlje u poslovanju svoje firme, naš sagovornik pojašnjava, da su prvo temeljito istražili trenutno opterećenje uposlenika, kako bi utvrdili hoće li četverodnevna radna sedmica  negativno utjecati na njihov način rada. Zaključili su da mogu krenuti sa novom praksom.

Prvi zadatak uposlenika je bio da se međusobno dogovore ko od njih kada uzima slobodan dan. Posao mora da teče, a svi u firmi su i dalje klijentima na raspolaganju pet dana u sedmici.Uvođenjem četverodnevne radne sedmice zadržali su plaće zaposlenika na istom nivou te im dali povišicu u vidu slobodnog vremena.

„Cilj nam je raditi četiri dana u sedmici, ali NE 10 sati dnevno. Naravno, kao i u većini poduzeća, u našem poslu ima uspona i padova. To znači da najvjerovatnije većinu sedmice možemo raditi četiri dana, osam sati dnevno, ali nekim danima ćemo se morati potruditi kako bismo klijentima isporučili ono što im treba u rokovima. Uvjeren sam da niko od mojih kolega ne vidi problem s vremena na vrijeme odraditi dodatni sat, ako to znači da se možemo držati naše četverodnevne radne sedmice“, pojašnjava Jan, a na naše pitanje u kojim industrijama vidi prednost ovakvog načina rada, a u kojima se zbog prirode posla nikada neće moći implementirati, kaže:

„U većini firmi koje rade u djelatnostima u kojima njihov prihod ne ovisi o vremenu prodaje, to bi moglo funkcionirati. Vidim veliki potencijal za ovaj model u kompanijama aktivnim u osiguranju, bankarstvu, telekomunikacijama, energetici itd, dok bi se možda teže implementirao u firmama u kojima je sve stvar učinka, prodaji naplativih sati.


LQ:

SVE VEĆI INTERES ZA BOOM MODELOM

LQ firma iz Zareba 12 godina se bavi razvojem zaposlenika, kulture i menadžment sistema u firmama širom regije, istovremeno promovirajući inovativne metode učenja u poslovnom okruženju. Kreirali su BOOM, koncept funkcioniranja malih i srednjih firmi, koji za cilj ima minimizirati stihijski način rada, uvesti strukturu, disciplinu i transparentnost. Vlasnicima koji žele delegirati dio operativnih zadataka na svoj tim uz kontinuirano praćenje aktivnosti. Svima koji žele stvoriti samo-organizirajuću firmu u kojoj će ih njihovi zaposlenici oduševiti, a oni sami će imati više vremena za sebe.

Iz dosadašnjeg iskustva tvrde kako je model rada četiri dana u sedmici moguć u svim djelatnostima, te da su vremena u kojima vlasnik radi cijeli dan, zadaje zadatke zaposlenicima i kontrolira svaki njihov potez, lagano na izdisaju.

„Primjećujemo da postoji sve veći interes za implementaciju BOOM modela u male i srednje kompanije tako da je pretpostavka da su neke firme spremne. Bit tog modela je pružanje velike autonomije svim zaposlenicima te minimiziranje kradiljivaca vremena uz istovremeno praćenje ključnih pokazatelja kroz semafor. Takav model omogućuje da su zaposlenici odgovorni za svoje rezultate i sami raspolažu svojim vremenom. Sa povećanjem efikasnosti otvara se mogućnost kraće radne sedmice,  a ostvarenje ciljeva (u čijem su postavljanju sudjelovali) u kombinaciji sa više slobodnog vremena je recept za zadovoljne zaposlenike.

U LQ-u petkom se ne treba dolaziti u office i svaki zaposlenik ima neograničeni broj dana godišnjeg. Pandemija je, dodaju, pokazala da zaposlenicima nije nužna kontrola da bi posao funkcionirao.

O prednostima i nedostacima smanjenih radnih sati kažu:

„Smatramo da nije stvar samo u smanjivanju radnih sati nego u postavljanju okruženja u kojem zaposlenici mogu biti najbolja verzija sebe. Naš je stav da su ljudi prirodno odgovorni i kreativni, da žele sudjelovati u razvoju firme te da imaju potrebu za povratnom informacijom. Transparentnost i znanje u kombinaciji s jasnom strategijom i redovnim mjerenjem indikatora uspjeha pobuđuju prirođenu želju za pobjedom.Kad se u takvom okruženju smanji radna sedmica nastaju prednosti. Što se tiče negativnosti, smanjenje radnih sati bez stvaranja gore navedenog okruženja može samo kratkoročno povećati zadovoljstvo zaposlenika.


Članak je izvorno objavljen u našem digitalnom magazinu Muun kojeg možete prelistati i čitati na linku https://muun.ba/?magazine=true

 

 

NAPIŠI KOMENTAR

2 × two =