Sorry, no posts matched your criteria.

Zašto je bolje pričekati sat nakon obroka prije nego pojedete voće

Nerijetko ćete čuti kako voće ne treba konzumirati odmah nakon obroka, jer je loše za probavu i stvara osjećaj nelagode u želucu, već da treba čekati najmanje sat nakon obroka i onda ga jesti.

Da li je zaista tako?

Probava je složen proces koji omogućava pretvaranje hrane koju jedemo svaki dan u hranjive tvari koje tijelo može asimilirati.

Međutim, ne može se probaviti baš sve što prolazi kroz naš želudac. Tu se prije svega misli na vlakna. (Vlakna su ugljikohidrati koji se nalaze u celulozi biljne hrane poput žitarica, voća, povrća, orašastih plodova i mahunarki.

Djelovanje vlakana unutar probavnog trakta ovisi o tome jesu li rastvorljiva ili netopiva. Topiva vlakna (pektin), kakva nalazimo u voću i povrću se u procesu probave otapaju stvarajući viskoznu masu koja štiti cjelokupan probavni sistem od apsorpcije različitih supstanci. Netopiva vlakna (celuloza, hemiceluloza, lignin) čiji su odličan izvor pšenica, mekinje, grah, soja, s druge strane, prolaze kroz probavni sistem gotovo nepromijenjena, ali zato imaju sposobnost apsorpcije vode čime pripomažu redovno pražnjenje crijeva. Ovakvo “čišćenje” sprječava duže zadržavanje nekih toksičnih supstanci u organizmu štiteći ga pri tome od različitih bolesti ili potencijalno opasnih stanja.

Probava nije nešto što traje samo sat, već nekoliko sati (Počinje u ustima žvakanjem, nastavlja se u jednjaku, a zatim u želucu gdje se hrana postepeno pretvara u neku vrstu kaše koja se naziva “bolus hrane” koja na kraju odlazi u tanko crijevo).U prosjeku, ova faza traje između tri i četiri sata pa čak i voće koje se pojelo tek sat nakon jela, će se naći s ostatkom hrane, jer želudac je mikser u kojem se sve miješa.

Budući da je većina voća posebno bogata netopivim vlaknima (ali ne sve: dunja se naprimjer preporučuje u slučaju dijareje), ono prilično brzo dospije u debelo crijevo. I obično je ovaj proces argument onima koji tvrde da se voće ne smije jesti odmah nakon jela. Naime, budući da se brže kreće, voće mora čekati u probavnom traktu dok se sva ostala hrana ne probavi prije nego što se izbaci vani. Čekajući svoj red, fermentira i izaziva probavne smetnje poput nadutosti.

Nutricionistica Aurélie Biron-Paumard, tvrdi kako teorija da se ne treba jesti voće odmah nakon jela nije utemeljno ni na kakvoj naučnoj studiji. Ona naglašava da je probava skup mehaničkih i hemijskih pojava koje se odvijaju tokom nekoliko sati te da konzumiranje voća na kraju obroka neće imati negativan efekat na probavu. Ona nadalje pojašnava da u određenim situacijama jeste mudrije čekati nekoliko sati nakon obroka kako bi se okusilo voće, ali to nema nikakve veze s principima probave, već je više stvar psihološke prirode.

Postoje dvije situacije na koje treba posebno obratiti pažnju, kada je riječ o konzumiranju voća s odgodom, odnosno u vrijeme međuobroka.

NEKOLIKO SAVJETA KAKO KONZUMIRATI VOĆE NEOVISNO O OBROKU

Oni koji imaju želju za grickalicama, trebaju jesti voće između obroka, dakle,umjesto da posegnu za čokoladicom ili čipsom, nakon jela trebaju sačuvati jabuku i jesti je kao međuobrok.

S druge strane, konzumacija voća sat ili dva nakon obroka može biti kontraproduktivna za one koji pate od dijabetesa, jer oni bi trebali jesti voće tokom obroka i tako izbjeći nagli skok šećera u krvi (glikemiju).

Foto credit:Pexels

NAPIŠI KOMENTAR

one + three =