Anja Gerin, autorica prve inkluzivne slikovnice za djecu na bosanskom i njemačkom jeziku: Nikada nije bilo bitnije da čitamo djeci

Kako odgojiti dijete danas, kojim vrijednostima ga učiti, na koji način biti njegov prozor u svijet, koje su to prve i najvažnije informacije kojima ga treba poučiti…, tek su neka od pitanja koja među roditeljima izazivaju dileme. Na tom putu sve je važno, od toga kako razgovaramo sa djecom, koliko vremena im posvećujemo, ali i kojim sadržajima ih izlažemo. U školskoj dobi, obrazovni sistem je taj koji im nameće knjige koje trebaju pročitati, kasnije, selekciju autora prave sami, dok su u najranijoj dobi slikovnice sadržaj koji zaokuplja njihovu pažnju. Stoga je vrlo važno da ilustracije i tekst koji ih prati budu kvalitetni te da mališanima ponude znanje koje je odgovarajuće za njihovu dob, te u skladu s vremenom u kojem odrastaju i stječu prva životna iskustva. Jednu takvu je napisala Anja Gerin. Riječ je o prvoj inkluzivnoj slikovnici za djecu na dva jezika; bosanskom i njemačkom.

Anja je rođena u Sarajevu, 1992.godine s porodicom je izbjegla u Njemačku, danas živi na relaciji Berlin- Sarajevo-Zanzibar.

„Slikovnica predstavlja 13 glagola objašnjenih kroz ilustracije i rime, kako bi pomogla djeci od dvije godine pri sklapanju prvih rečenica. Kroz prikaz djece pojašnjen je diverzitet današnjeg društva, ali ne na način da se on kroz tekst tematizira, već je prikazan kao prirodan i da se podrazumijeva.

Prikazana su i POC, BIPOC i dijete s down sindromom, koji inače u našim medijima, a i slikovnicama nisu zastupljeni. Radnja se odvija u Sarajevu. Smatram da su takve slike u djetinstvu jako bitne, jer se urežu u naše sjećanje i utječu na shvatanje svijeta i naše stvarnosti. A roditeljima prepuštam da svoju djecu na svoj način senzibilizuju kroz razgovore o tim slikama“, kaže Anja na početku razgovora.

MUUN Zašto Vam je bilo važno da knjiga bude objavljena na dva jezika?

ANJA Svoje dijete odgajam bilingualno. To zvuči jednostavnije nego što jeste. Istrajati je teško, pogotovo kad na početku izgleda kao da vodite monolog. Tražila sam slikovnicu, koja će mom djetetu i meni olakšati taj put, jednu koja prikazuje svakodnevicu na kreativan način za dječije oči, bez razdražujućih kič motiva i subtilno pedagoškim sadržajem. Bosanske autore među slikovnicama kartonažima nisam mogla da nađem, od nekih stranih autora sam kupila knjige u prevodu i shvatila da moj sin ne želi da čita iste knjige na dva različita jezika, jer ga zbunjuje da likovi imaju različita imena. Vrijeme je bilo za jednu novu, bosansku slikovnicu koja priča priču iz Sarajeva. Nakon što sam nacrtala i napisala ilustracije i tekst i pokazala ih prijateljima, nagovarali su me da ih prevedem na njemački, kako bi mogli i oni čitati svojoj djeci. Oba jezika su me pratila cijeli život, imalo je smisla da to bude i vidljivo u mom radu.

MUUN Radeći na slikovnici, šta Vam je bio cilj kada je riječ o izgradnji odnosa roditelj-dijete?

ANJA U prvom redu da roditelj i dijete u trenutku čitanja stvore opušten i blizak odnos bez hijerarhije. Želja mi je bila, da djeca od malih nogu steknu zdrave navike i rituale u odnosu prema sebi, drugima i prirodi. To podstiče njihovu samostalnost, koja utječe na njihovo samopouzdanje i koja je veoma bitna za njihov razvoj, a ujedno učvršćuje povjerenje između roditelja i djeteta i jača njihov odnos.

MUUN Kažete: “Kao dizajnerica cijenim slike i ono što one prenose, kao učiteljica znam da čitanje naglas ima vrlo važan utjecaj na kognitivni razvoj djece. Kao majka želim svojim sinovima usaditi društvene i komunikacijske vještine.” Kako postižete posljednje u vremenu i kontekstu življenja kada slika/ekran (društvene mreže, tehnologija općenito), mijenjaju živu riječ, kontakt među ljudima, kada sve češće  možemo čuti kritike da djeca više vremena provode sa mobitelima nego vršnjacima, i da je bitka čovjek, živi kontakt vs tehnologija jednostavno izgubljena?

ANJA Za dječiji razvoj djetetu je potrebna dosada. Od dosade se razvija mašta, ali i društvene i komunikacijske kompetencije. Dijete koje je često izloženo pasivnoj zabavi, ne uči kako da se samo zabavlja i samim time traži više pasivnog stimulansa. Također, svoju energiju ne zna samo da reguliše, ne razvija  koncentraciju i nije u stanju da filtrira informacije. Od djece ne možemo očekivati da doziraju svoje interakcije s digitalnim medijima sami. Što ih manje izlažete ekranima u ranom djetinstvu, to bolje.

Društvene i komunikacijske vještine se stiču kroz dijalog u zajednici, kada se posvetimo našoj djeci, kada nas posmatraju, kada jedni drugima pričamo priče i postavljamo pitanja i kada na njihove akcije slijede reakcije i emocije.

Kroz čitanje slikovnice mi biramo s čime želimo da ih upoznamo. S ritualom čitanja knjiga, roditelj postaje narator ali i recipijent. To i roditelju pomaže da se pozabavi tematikom i da se uključi svjesno u svijet djece. Nikada nije bilo bitnije da čitamo djeci i razvijamo maštu, strpljenje, radoznalost i empatiju.

---

---

MUUN Koji su najveći izazovi s kojima se današnji roditelji suočavaju?

ANJA Imati djecu u današnje vrijeme je jako kompleksan izazov i velika odgovornost. Izloženi smo konstantnim promjenama i krizama koje utječu na duhovno stanje, ogromnoj količini  informacija koje moramo filtrirati na svakodnevnoj bazi, a istovremeno želimo da se posvetimo našoj djeci više nego ikad. To stvara veliki pritisak i hrani frustraciju. Naša uloga je također da pripremimo našu djecu za novi svijet, da ih senzibilizujemo na klimatske krize i zaštitu prirode, ravnopravnost spolova, ljudska prava i antirasizam. Sve su to bitne stavke koje treba djetetu približiti ako želimo da ga odgojimo za sadašnjost i budućnost, iako mnogi ljudi u okruženju još ne žive tu promjenu.

MUUN Zašto je važno djeci od najranije dobi usađivati empatičnost i učiti ih vrijednstima kao što su različitost, inkluzija, zaštita okoliša, ljubav prema životinjama i dobročinstvo?

ANJA Imati druge u vidu u vlastitom ponašanju i govoru je odlika socijalne inteligencije i čvrstog karaktera. Između ostalog takav način kretanja kroz svijet uljepšava sve naše susrete i doživljaje.

MUUN Danas živite na tri relacije Berlin-Sarajevo- Zanzibar. Kako su ove tri sredine utjecale na Vas, na razvoj i formiranje Vaše ličnosti, te kako je tekao Vaš obrazovni put?

ANJA Rođena sam 1990. godine u Sarajevu. ’92. godine sam napustila Sarajevo kao izbjeglica i došla u Njemačku, 2005., sam se vratila za Sarajevo gdje sam živjela do 2012. godine.

Završila sam Drugu gimnaziju, na Internacionalnom odsjeku i nastavila školovanje na Akademiji likovnih umjetnosti na Produkt dizajnu gdje sam završila Bachelor studije.

Različita mjesta su različito na mene utjecala, a najviše ljudi kojima sam bila okružena. Danas mi teško pada poimanje domovine i više na to gledam na način gdje se osjećam lokalcem. Mjesta u koja ću se uvjek vraćati.

Njemačka je utjecala na moje poimanje slobode, proširila mi je vidokrug i poklonila prijatelje iz cijelog svijeta. Naučila me je da odgovorno branim ideale i govorim iskreno šta mislim, bez straha da se nekome ne svidim.

Bosna je utjecala na moju otvorenost ka ljudima, adaptabilnost i fleksibilnost. Da uvijek tražim sličnost, a ne razlike, i da nalazim nekonvencionalna rješenja za sve probleme.

Južna Afrika i Zanzibar su dva totalno različita iskustva, koja su i različito utjecala na mene. U Južnoj Africi sam naučila koliko čovjek sam utječe na ljepotu svojih iskustava. Kako je bitno stvoriti sopstvenu sliku o stvarima. Kako čovjek treba da preispita svoje navike, jer je sve to dio našeg stila, ne samo način oblačenja, već i govor, manir i interakcija.

Zanzibar pak da stvarima dam svoje vrijeme i hodam u brzini u kojoj se kreću i ostali kad sam tamo. U obje ove sredine sam naučila koliko je važno živjeti u trenutku i da mi je malo potrebno da živim ispunjen život; a to su voljeni ljudi, dobra muzika i mnogo vremena vani. I da ostavljam telefon znajući da ne moram slikati najljepše trenutke.

---

MUUN Čime Vas je kada je rječ o načinu i filozofiji života naročito dojmila Afrika?

ANJA  Afrika je mnogo više od onoga što ljudi gledaju na televiziji i jako sam sretna da sam to mogla da doživim i da to nosim u sebi.

Čine je 54 zemlje, na kontinentu koji je tri puta veći od Evrope. Ljudi se zaista drže sadašnjosti, dok smo mi Evropljani okupirani sa prošlošću, sadašnjošću i budućnošću. Roditeljima je olakšano, jer svako dijete odrasta u velikom okruženju koje ih pazi i odgaja.

MUUN Na koji način njegujete uspomenu na BiH i djetinjstvo u Sarajevu?

ANJA Kroz govor našeg jezika, prijatelje, porodicu, čitajući, naravno i hranom i obilaskom omiljenih mjesta kada sam u Sarajevu.

MUUN Studirali ste i završili produkt dizajn na Akademiji u Sarajevu, pišete, učiteljica ste, recite nam nešto više o Vašim zanimanjima?

ANJA Predajem u gimnaziji Likovnu umjetnost, tehnologiju i etiku, ali radim i kao dizajner u svojoj agenciji Moonsisters GmbH i ponekad glumim u reklamama za TV i Print medije. I evo, pišem dječije knjige.

MUUN Kako se može kupiti Vaša knjiga/slikovnica?

ANJA Online na stranici www.dugaverlag.de ili u mnogobrojnim knjižarama u Berlinu, Hamburgu i Minhenu. Sada radim na proširenju radijusa. Sarajlije je mogu za sad naručiti preko interneta i preuzeti u najslađem obdaništu Sarajeva Kinderhaus. Cijena knjige u Sarajevu jeftinija je nego bilo gdje drugo.

Razgovarala:Amela Keserović Polić

Foto credit:Privatni album