Otkrijte sva zdrava svojstva kefira
Sigurno ste već čuli za kefir. Iako se može činiti kao napitak koji je odnedavno popularan, to je zabluda. Kefir postoji duže od hiljadu godina, a njegovo porijeklo se vezuje za planinska područja Kavkaza. Vjeruje se da stanovnici Kavkaza vitalnost i dugovječnost duguju upravo svakodnevnom konzumiranju ovog ljekovitog i osvježavajućeg napitka, za njih esencijalnog pića. Osim u spomenutom području, kefir je danas tražen napitak u mnogim domaćinstvima zbog svojih brojnih zdravstvenih svojstava. Želite li otkriti koja su?
- Poboljšava zdravlje crijeva
- Izvor je B12 vitamina
- Osnažuje kosti
- Izvor je proteina
- Smanjuje netoleranciju na laktozu
- jača imunitet
- čisti organizam od toksina
- regulira krvni pritisak
- pomaže kod želučanih bolesti
- moćan je probiotik; obnavlja floru i ublažava bolesti crijeva
- liječi upalne procese (prirodni je antibiotik)
- liječi respiratorne bolesti
- pomaže kod stresa, nesanice i bolesti živčanog sistema
- usporava širenje stanica raka
- djeluje protiv gljivica i bakterija
Međutim, kad je riječ o blagodatima kefira, ona se ne završavaju ovdje. Njegova svojstva za naše tijelo su brojna. Zapravo, riječ kefir na kavkaskim jezicima znači “blagostanje” ili “dobro se osjećati”.
Kao što vidite, osim što je vrlo zdrava, kefir je i vrlo svestrana hrana. Pogodan je i za slatka i za slana jela, a rezultat vas nikada neće razočarati. Možete ga kombinirati sa svim vrstama voća, orašastim plodovima, žitaricama, sjemenkama… S druge strane, idealan je za izradu ukusnih smoothieja ili ga čak možete koristiti u svojim receptima za izradu kolača, slatkih i slanih krema ili preljeva za salate.
Bez obzira je li riječ o zdravom proizvodu, jer volite njegov blagi okus ili zbog njegove ogromne svestranosti, kefir je sigurno idealna hrana. Pokušajte ga uključiti u svoju prehranu. Ne samo da će vam ponuditi beskrajne mogućnosti, već će vam pomoći i da se osjećate bolje.
Kako da sami napravite kefir
Kultura kefira u našim se krajevima često naziva i tibetanska gljiva ili kefirna gljiva, ali kefirna zrnca nisu gljive. Kefirna zrnca, koja izgledom podsjećaju na kuhanu cvjetaču, po sastavu su mješavina bjelančevina, aminokiselina, lipida i topljivih polisaharida te sadrže simbiozu između brojnih dobrih, mliječno-kiselih bakterija, octenih bakterija i sojeva kvasaca. Zrnca kefira hrane se i razmnožavaju u mlijeku i nemaju rok trajanja, mogu živjeti vječno.
Brojni pokušaji mikrobiologa da kefirna zrnca proizvedu u laboratoriju uporno završavaju neuspjehom. Pitanje otkud dolaze i kako su nastala ostaje bez naučnog odgovora. Legenda kaže da su kefirna zrnca dar od Boga Izraelcima kad ih je Mojsije izveo iz Egipta da bi ih poveo u obećanu zemlju.
Ako ste kefirna zrnca dobili od nekoga (naprimjer poslana pošiljka) obično će doći upakovana s malo mlijeka ili ako su bila zamrznuta, prvo ih trebate malo oporaviti, odnosno vratiti u život. Zrnca stavite u staklenu teglu i prelijte s malo mlijeka, poklopite i ostavite na sobnoj temperaturi 24 sata. Ljeti kraće. Potom ih procijedite i taj prvi kefir bacite.
Ovaj postupak ponovite 2-3 puta, dok ne dobijete fini kremasti kefir ugodna mirisa i okusa. Kefir je kiselkastog okusa ali miris je ugodan, nije kiseo. Ako ste od nekoga dobili aktivna zrnca možete odmah početi s izradom kefira.
Količina oko pola velike kašike zrnaca je dovoljno za 3 dl mlijeka. Zrnca prelijte mlijekom i ostavite u tegli poklopljeno 24 sata, ljeti na velikim vrućinama držite kraće. Kad se mlijeko zgusne, kefir je gotov. Procijedite ga. Zrnca vratite u teglu, dodajte novo mlijeko, a procijeđeni kefir stavite u staklenu teglu i spremite u frižider. Ne ispirite zrnca vodom jer će ih to oslabiti.
Kefirna zrnca se razmnožavaju, pa ćete nakon nekoliko dana primijetiti da ih ima više. Tada povećajte količinu mlijeka. Jedna velika kašika zrnaca je dovoljna za 5-6 dl mlijeka. Prilagodite količinu kefira svojim potrebama. Kad se zrnca razmnože toliko da ih je previše za količinu koju trebate svaki dan, odvojite višak zrnaca. Dakle, ako je pola litre kefira dnevno dovoljno za vas, održavajte količinu zrnaca oko jedne pune supene kašike, višak odvajajte, sačuvajte ili podijelite s drugima.
Kefir je najbolji kad se pravi svakodnevno. Ako ipak morate napraviti pauzu, idete na put ili nešto slično, prelijte zrnca mlijekom, poklopite posudu i spremite u frižider. Tako može stajati i do 7 dana. U slučaju da nemate mlijeka, možete ih kratko sačuvati i u vodi, ali ne predugo.
Naime, zrnca čak i dok miruju u hladnjaku ipak trebaju mlijeko da prežive. Nakon pauze, kad ponovo krećete s izradom kefira, učinite opet kao prvi put da bi se zrnca oporavila: prelijte ih novim mlijekom, ostavite 24 sata na sobnoj temperaturi pa prvi kefir koji dobijete bacite. Ako je potrebno, ovaj postupak ponovite nekoliko puta dok ne dobijete fini kremasti kefir ugodna mirisa i okusa.
Važna napomena!
- Kiselu hranu i tekućinu nikada ne držite u plastičnim i metalnim posudama jer kiselina rastvara hemikalije iz plastike i metala koje onda ulaze u hranu, pa i u vas.
- Kefir možete piti svaki dan. U terapijske svrhe za poboljšanje zdravlja može se uzimati i litra kefira dnevno.
- Za pravljenje kefira najbolje je koristiti svježe kravlje ili kozje domaće mlijeko, u nuždi može proći i mlijeko iz granapa.
- Kefirna zrnca ćete sačuvati tako što ćete ih isprati, posušiti ubrusom i zamrznuti. Kada ih budete odmrzavali primijenite gore opisani postupak. Zrnca možete čuvati u zamrzivaču oko tri mjeseca.
- Ako ste zrnca dobili od nekoga, ne škrtarite već ih dijelite i drugima.
Foto credit:Pexels
Upute kako praviti kefir by ANITA ŠUPE
