Naučite tehniku SOS disanja 4-7-8 i smanjit ćete anksioznost
Izloženost ekonomskoj neizvjesnosti, a u posljednje vrijeme i sugurnosnoj, kod većine stanovnika u mnogim dijelovima svijeta odražava se i na mentalno zdravlje. Istraživanja pokazuju da bi mentalna dobrobit trebala biti prioritetno zdravstveno pitanje, naročito sada, nakon pandemije, koja je kod nekih još dodatno pogoršala stvari. I dok se jedni ne libe sjesti na stolicu kod psihologa ili psihijatra, drugi nemaju vremena da vode računa o stanju psihe, jer smatraju kako u svom životu imaju važnija posla.
U tekstu koji slijedi pomoći ćemo vam da prepoznate i naučite razlikovati stres i anksioznost, te otkriti tehnike kojima ćete ublažiti ova stanja.
Mnogi depresivni ljudi vjeruju da im ništa ne može pomoći, međutim, to nije tačno. Postoji niz alata koji mogu biti od pomoći, važno je samo izabrati za sebe odgovarajući, jer kao i u svemu, ono što je od pomoći jednoj osobi ne mora značiti da će biti i drugoj.
Ali za početak najvažnije je znati da svi mi u manjoj ili većoj mjeri živimo s neugodnim emocijama koje se ispoljavaju kroz fizičke simptome kao što su: povećan broj otkucaja srca, uznemireno disanje, napetost, znojenje, drhtanje, vrtoglavica, znojni dlanovi, kao i tjeskobnim mislima u koje ubrajamo: brigu, razmišljanja, opsesije, sumnje, strahove.
Foto credit: Pete Linforth /Pixabay
STRES je reaktivno stanje tijela izloženo iznenadnoj agresiji.
Nervoza, osjećaj trajne napetosti, kada se hronično pati, izaziva ANKSIOZNOST ili TJESKOBU, stanje kojim dominira difuzni, neobjašnjivi osjećaj nesigurnosti.
TJESKOBA izaziva bolno iskustvo, osjećaj jame bez dna. Redovno se izražava u obliku kriza.
KAKO DA PROGRAMIRATE MOZAK DA REGULIRA STRES?
“Naš mozak je stroj za stvaranje misli, kao što naša koža proizvodi znoj. Ovdje nije stvar u tome da treba iskorijeniti one negativne, one su prirodne, već kako poboljšati proces njihove regulacije”, ističe psihijatar David Gourion i dodaje:
“Prava razlika između tjeskobnih i netjeskobnih je kako se nose s negativnim mislima. Prvi ostaju fokusirani na njih, pa počinju razmišljati o njima, dok ih drugi puštaju da prođu poput oblaka. Dakle, ključna stvar je u tome da tok misli učinite lakšim, a to ćete postići alatima kao što su:disanje, meditacija, fizička aktivnost, biljna medicina, sex…“
TEHNIKE ZA SMANJENJE ANKSIOZNOSTI
SOS disanje: 4-7-8
Tokom posljednih 30 godina, više od 13.000 naučnih studija je pokazalo učinkovitost srčane koherencije, odnosno disanja po metodi 365 (3 puta dnevno, 6 udisaja u minuti, po 5 minuta).
Dobro je znati: Aplikacije za pametne telefone poput The Breathing App ili HRV4Biofeedback pomoći će vam otkriti vaš ritam.
Također, brojne su meditacijske vježbe za disanje, i one se razlikuju zavisno od cilja koji se njima želi postići.Naprimjer, gore navedena tehnika vrlo je moćna za bolji san, kontrolu tjeskobe i kontroliranje mogućih napada panike.
Još jedan od načina kako ćete sebi pomoći je da odaberete mjesto za smirenje i smjestite se u udoban sjedeći položaj. Udahnite mirno, izbrojite do četiri i osjetit ćete u tom trenutku kako vam se dijafragma opušta, a trbuh širi. Držite leđa uspravno. Stavite jednu ruku na trbuh, a drugu na prsa kako biste stvarno osjetili pokrete disanja.
Zadržite dah do 7 brojanja. Lutaju li vam misli ili osjetite protok emocija? To je normalno! Ostanite fokusirani na svoj dah i brojenje. Izdahnite polako, smireno, brojeći do 8. Ponovite ciklus 7 puta ili postavite mjerač vremena na 4 minute.
Ako ne uspijete s ovom metodom prvi put, nema veze, uspjet ćete drugi ili treći put.
Sa tehnikom 4-7-8 zaspat ćete za minutu!
Foto credit (naslovna):John Hain/Pixabay
