Kako starimo spavamo manje: Savjetujemo vas kako da popravite kvalitet sna
Spavanje je biološka nužnost, ali i navika, zahvaljujući kojoj se naš mozak, ali i organizam u cjelini oporavljaju. Beba spava skoro 16 sati dnevno, a odrasla osoba u prosjeku sedam sati. Ova činjenica navodi na logičan zaključak da spavamo kraće kako starimo. Ali, zašto je to tako?
Neurologinja Joëlle Adrien, naglašava da se ne radi o tome da spavamo manje već o tome da spavamo manje duboko. Ova kvalitativna transformacija objašnjava se modifikacijom mehanizama spavanja, čije se funkcioniranje s godinama opušta.
„Kako se tlak u snu s godinama smanjuje, san je lakši. Prethodi mu budnost i pospanost, a sastoji se od nekoliko faza: laganog sporog sna, dubokog sporog sna i na kraju paradoksalnog sna (povoljnog za snove). Međutim, kod starijih ljudi nestaje duboki spori san, koji omogućuje oporavak tijela, što za posljedicu ima da se više puta bude tokom noći, zbog čega imaju dojam, odnosno subjektivnu percepciju da su loše spavali”, kaže Adrien.
Foto credit:Damir Spanić/Unsplash
Drugi faktor koji utječe na naš san je biološki sat koji se mijenja tokom godina. Mladi ljudi kasnije idu spavati, ali kasnije i ustaju, dok je kod starijih taj trend obrnut. Njihov biološki sat postaje manje dinamičan.
Također, težem održavanju kontinuiteta spavanja doprinose i hronične bolesti koje su češće u starijoj dobi. Dnevne posljedice nesanice koja duže traje su dnevni umor, sniženo raspoloženje, smanjena kvaliteta života, ponekad glavobolja i želučane tegobe. Ljudi s nesanicom osjećaju se iscrpljeno i s manje životne energije.
Promjene koje počinju od četrdesete godine na nivou sistema homeostatske regulacije, brže se javljaju kod muškaraca nego kod žena.
“Stariji muškarci spavaju slabije od žena, koje su češće žrtve nesanice”, objašnjava Joëlle Adrien.
Kako to izliječiti?
Za početak, ako već ne možemo povratiti san kakav smo imali sa svojih 20 godina, onda ga barem možemo poboljšati.
Naprimjer, uvijek možete odrijemati, samo vodite računa da bude kratko, 15 do 20 minuta. Izlazak iz kuće kako biste se izložili dnevnom svjetlu, ili vježbanje mogu značajno poboljšati san. I na kraju važna je spoznaja da je to prirodni fenomen, i tako ćete smanjiti dodatni stres.
Šta još može biti od pomoći za bolji san?
- Svaki dan odlaziti na spavanje u otprilike isto vrijeme i ustajati ujutro u isto vrijeme
- Spavati u prozračnoj i mirnoj prostoriji
- Izbjegavati kofeinske napitke iza podne
- Ne odlaziti u krevet uz TV ili s brigama.(Priznajemo, ovo zadnje je teže postići, jer smo danas svi pod stresom manje – više, i brige je jednostavno teško izbjeći).
Foto credit: Elena Koycheva/Unsplash
