Znamo da šećer nije dobar za zdravlje, ali jesu li stevia, med i drugi zaslađivači adekvatna zamjena

Previše kalorija, previše rafinirano, loše za vaše zdravlje…, samo su neka od upozorenja koja slušamo o šećeru. Njegovo izbacivanje iz prehrane postao je prioritet svih onih koji paze na svoje zdravlje. No, šta je zamjena šećeru? Postoje alternative koje su prirodnije, manje kalorične i zdravije. U nastavku opisujemo najbolje zaslađivače, kao zamjenu za industrijski šećer.

STEVIA

Amazonski Indijanci biljku stevia su zvali “slatka trava”.Sadrži steviozid, komponentu koja ima moć zaslađivanja 200 puta veću od one u šećeru, i ne sadrži kalorije. Da, dobro ste pročitali, stevia nema nijednu kaloriju i za razliku od drugih zamjena za šećer, dobiva se iz biljke.

Kod kupovine ove vrste šećera jako je važno gdje se kupuje. Iako na deklaraciji može pisati, i obično i piše, da je 100% prirodan proizvod, u štapićima ili komadićima stevije koja se prodaje u trgovinama samo je 1% stevije.

„Ostatak čine hemikalije poput maltodekstrina koje se nalaze u energetskim pićima, kao i drugi aditivi, kaže Sarah José, dijetetičarka i nutricionistica i savjetuje da je se konzumira umjereno, ali da nas ništa ne sprječava ni da privatno uzgojimo ovu biljku. Njen svjež list odličan je za ukrašavanje šoljice čaja!

KO JU JE OTKRIO? Moisesu Santiagu Bertoniju, italijanskom botaničaru, pripisuju se zasluge za otkriće stevije u kasnim 1800-ima, iako su je domaći Guarani koristili stoljećima. Poznato kao kaa-he (ili slatka biljka), domaće stanovništvo listove biljke je koristilo i u tradicionalnoj medicini kao lijek za opekline, grčeve, želučane probleme, a ponekad i kao kontracepcija. Listovi su se žvakali i sami kao slatka poslastica.

MED

Bilo da ga koristite kao zaslađivač čaja, namaz na tostu, miksate s običnim jogurtom, ili u kolaču, med je izvrsna alternativa rafiniranom šećeru. Ima niži glikemijski indeks, antioksidans je, protuupalno djeluje, dok med od lipe čak poboljšava i san. Međutim, koliko god bio zdravija varijanta, on je još uvijek šećer. Prema riječima stručnjaka, njegov kalorijski sadržaj je približno isti kao i kod kristal šećera. Osim toga, med je bogat fruktozom, molekulom šećera koja se zadržava u jetri ako se konzumira u velikim količinama. Zato, pazite da ga ne zloupotrijebite jer uprkos svojim bitnim svojstvima, med može prouzrokovati iste probleme kao i šećer, odnosno potaknuti inzulinsku rezistenciju, nakupljanje masne mase, visok nivo triglicerida (masnih molekula) u krvi.

JAVOROV SIRUP

U američkoj kulturi on je nezamjenjiv sastojak u kuhinji, naročito u pripremi palačinaka. Osim što ima niži glikemijski indeks od ostalih slatkih proizvoda, sadrži velike količine antioksidansa i minerala.

“Pozitivno djeluje i kod osoba s dijabetesom tako što smanjuje upale krvnih žila“, pojašnjava Sarah José. Jedina mana mu je blago intenzovan okus koji nekim osobama može biti odbojan.

AGAVIN SIRUP

Asteci su agavin sirup zvali “medna voda”. Dobiva se cijeđenjem srca južnoameričkog kaktusa. Dvije kašike ovog 100% prirodnog proizvoda su ekvivalentne 100 g kristal šećera. Bogat fruktozom, agavin sirup može dovesti do debljanja ako se konzumira u velikim količinama.

ASPARTAM

Aspartam je umjetni nenutritivni zaslađivač, a koristi se i kao pojačivač, najčešće voćnih okusa. Zanimljivo, otkriven je slučajno 1965. godine u laboratoriju, kada je hemičar James Schlatter, iako to nije običaj da se radi u laboratorijskim uslovima, liznuo prst da bi podigao papir sa stola. Prst koji je prethodno polio supstancom koju je istraživao.

Osjetio je sladak okus i tako je počela priča o aspartamu, bijelom prahu bez mirisa čija je energetska vrijednost jednaka saharozi, konzumnom šećeru (4 kcal/g).

Ima malo kalorija, a moć zaslađivanja mu je 200 puta veću od šećera. Međutim, aspartam je predmet rasprava godinama. U nekim studijama se tvrdi da uzrokuje rak, i da je vrlo upitno da on uopće pomaže u borbi protiv pretilosti.

“Nacionalna agencija za sigurnost hrane (ANSES) objavila je 2015., dokument u kojem aspartam nije jasno definirala kao opasan za zdravlje, međutim, druge studije dovode u pitanje njegove pozitivne učinke”, kaže Sarah José.

Zato, vodite računa da li ćete ga koristiti ili ne.

KOKOSOV ŠEĆER

Za razliku od bijelog šećera koji nam daje samo prazne kalorije, dakle, u njemu uopće nema esencijalnih nutrijenata za tijelo, kokosov šećer sadrži vitamine, minerale i veliku količinu kalija. Međutim, njegov sadržaj kalorija relativno je jednak onome u bijelom šećeru. Osim toga, kokosov šećer ima manju moć zaslađivanja zbog čega smo često u iskušenju koristiti ga u većim količinama da bismo dobili sladak okus, i zato kad je o učinku riječ isti rezultat ćemo dobiti kao i da smo koristili bijeli šećer.

ŠEĆER OD BREZE

Često za njega kažu da je zvijezda među zdravim šećerima. Šećer od breze, ne deblja, a sladi.

„Nazvan ksilitol, njegova glavna prednost je njegov kalorijski indeks, koji je 40% niži od bijelog šećera”, naglašava Sarah José.

Dobra je alternativa bijelom šećeru za osobe s dijabetesom. Osim toga, šećer od breze je odličan u suzbijanju karijesa, zbog čega se nalazi u žvakaćim gumama.

„Međutim, nemojte prelaziti 50 grama dnevno jer djeluje laksativno”, upozorava Sarah Jose i naglašava:

„Ipak, sve ove namirnice ostaju izvori dodanog šećera i zamjenskih proizvoda koji se moraju konzumirati povremeno i u malim količinama. Ne bi li onda rješenje bilo da se riješite slatkog okusa?“.

Foto credit (naslovna):Pixabay